Cilj je monografije predočiti ukrajinsku regiju, zemljopisno najbližu Hrvatskoj: Zakarpatsku oblast. Knjiga se temelji na radovima znanstvenika iz Ukrajine i drugih zemalja koji s različitih aspekata rasvjetljavaju niz problema vezanih za kulturu i suvremenu društvenu problematiku regije. Pružen je uvid u određene povijesne epohe, posebice srednjega vijeka i modernoga doba. Predočena je recepcija ukrajinskoga prostora sa zapadnoga gledišta preko autentičnih naziva Rus’i, Rusyn, koji su se očuvali u zapadnim predjelima zemlje. Suvremenim etnološkim istraživanjima potvrđena je cjelovitost zapadnoukrajinskog etnikuma. Prikazane su težnje prema zajedništvu s maticom i otpor inozemnim posezanjima. Suvremena lingvistička istraživanja rasvjetljavaju neke dijalektalne osobitosti jezika u regiji. Posebna je pozornost posvećena određenim tendencijama u suvremenom društvu – od separatističkih nauma, do cjelovitosti kao dominante političkih ideala. Prikazani su migracijski procesi: ukrajinsko-rusinska doseljavanja u južnoslavenske zemlje. S obzirom na međuetnički specifikum te rubne regije, ukrajinsko je Zakarpattje predočeno kao model uzajamne tolerancije. Knjiga je adresirana znanstvenicima, studentima slavistike i širokome krugu čitatelja koje zanima ukrajinska problematika, u komparativnom proučavanju s hrvatskom građom.